Online Tržište

Identifikacija relevantnih osoba sa velikim online utjecajem postao je sastavni dio suvremenih korporativnih i potrošačkih komunikacija. Kombinacijom besplatnih alata možete suziti i ubrzati vaše pretraživanje.

Gdje pronaći ove utjecajne online osobe? Najpopularnija mjesta na kojima se mogu pronaći su blogovi, Twitter, Facebook i YouTube. Ovi uticajni pojedinci također djeluju u profilisanim online zajednicama, manjim društvenim mrežama i forumima.

Možemo izdvojiti tri koraka u procesu identificiranja:

1. Pretraživanje sa ključnom riječi (frazom) na više platformi
2. Kreiranje početnog popisa na temelju utvrđenih kriterija (profili)
3. Uraditi rangiranja i preporuke na temelju relevantnosti i utjecaja

Kao što smo spomenuli, utjecajne online osobe prisutne su i aktivne na mnogim mjestima. Zbog sažetosti, pretpostavićemo da su:

• Utjecajne online osobe aktivne na Twitter-u
• Utjecajne online osobe aktivne na nekom blogu

U većini slučajeva blogovi koriste Twitter kao kanal za širenje svog sadržaja. Imajući ovo na umu, u procesu koji ćemo koristiti fokusirat ćemo se na podatke koje možemo skupiti na Twitter-u i bloga. Početni koraci uključuju:

• Pretraživanje po ključnim riječima
• Pretraživanje po lokaciji

Postoje veliki broj alata koji mogu da vam pomognu u ovom procesu a mi ćemo izdvojiti tri:

• FollowerWonk
• LocaFollow
• Twingualte

Pretpostavit ćemo da su sve osobe popunile svoje Twitter biografije i da su unijeli točne podatke o svojoj lokaciji (iako to nije slučaj u praksi).

Twiangulate i FollowerWonk imaju toliko varijacije po pitanju što i koga možete tražiti da ćete se oduševiti.

Twiangulate je sjajan alat. Ne samo da omogućuje pretraživanje biografije po ključnim riječima već možete dodati i lokaciju a također možete dodati i još neke filtrire. Recimo da želite pronaći Twitter korisnike u Sloveniji koji u svojoj biografiji imaju frazu “Internet marketing”.

U ovom primjeru, rezultati su razvrstani po broju sljedbenika koji svaki korisnik ima.  U srednjem okviru za pretraživanje možete uraditi dodatno pretraživanje i pronaći sljedbenike neke osoba na osnovu neke ključne riječi ili fraze.

Biti u mogućnosti saznati tko je utjecajna osoba u određenom gradu, državi ili industriji, glavna je značajka alata Twiangulate. A izdvojite malo vremena i poigrate se malo sa ovim alatom, pronaćete da postoji još mnogo drugih opcija za pretraživanje koje vam mogu biti od velike koristi.

Alat FollowerWonk u svojoj besplatnoj verziji omogućuje vam slične značajke kao i Twiangulate, pretraživanje biografija Twitter korisnika po ​​ključnoj riječi (frazi) i lokaciji. Osim toga možete odrediti minimalan ili maksimalan prag koji se odnosi na broj sljedbenika ili osoba koje sljede (značajka koju Twiangulate alat nema na raspolaganju).  Potrebno je reć da su mnoga izvješća i značajke rezervirane za plaćenu verziju FollowerWonk alata.

Prvi dio procesa identifikacije sa ovim je završen. FollowerWonk vam je u svojim rezultatima dao ocjenu utjecaja određene osobe, nju morate uzeti sa rezervom. Naravno, vi tim ocjenama online utjecaja možete dati malo više relevantnosti tako što ćete neke osobe “provući” kroz drugi alat za ocjenu online utjecaja kao što je TweetLevel.

Nakon toga trebali bi malo bolje pogledati blog na kom je ta osoba aktivna. Na umu treba imati nekoliko stvari kao što su učestalost postova, broj komentara po postovima i broj retweets po postu. U ovom procesu može vam pomoći alat BlogLevel. On će vam dati ocjenu utjecaja za blog, kao i još neke specifične rezultate.

Tek nakon što završite sa ovim možete preći na rangiranje dobivenih rezultatata. Konačno, ovisno o prirodi svog djelovanja, može odrediti tko je za vas najpogodnija osoba za suradnju.

U svetu koji velikom brzinom usvaja pametne telefone, tablet i sl., postoji ozbiljan jaz između zarade novca od korisnika ovih uređaja u odnosu na korisnike desktop i laptop računara. Može se reći čak pomalo zastrašujuće za sve one koji od online zarade žive.

S obzirom da ljudi veoma brzo usvajaju mobilne uređaje i mobilni Internet promet raste velikom brzinom. Mobilni Internet promet sada čini 10 odsto od ukupnog Internet prometa što je značajan rast u odnosu na 1 odsto koliko je bilo krajem 2009 godine. Ovo je jasan pokazatelj da su mobilni telefoni izuzetno popularni i da ljudi dobro reaguje na korišćenje telefona za pristup Web sadržaju.

Međutim, monetarizacija mobilnih aplikacija i mobilnog Web-a je katostrofalno loša u poređenju sa monetarizacijom takozvanog desktop Web-a. Projekcija kompanije comScore pokazuje da efektivna cena za hiljadu prikaza (eCPM) po desktop korisniku iznosi 3.50 dolara dok eCPM po mobilnom korisniku iznosi samo 0.75 dolara.

Pre svega, aplikacije i kompanije koje se mogu pohvaliti da trenutno zarađuju novac od mobilnog Web-a, većinom to čine zahvaljujući kupovini unutar aplikacija (in-app purchases). U ovom slučaju aplikacije su besplatne, a ako želite dodatne nadogradnje poput više nivoa, dodatnih funkcije i ostalog, potrebno je da platite neki ne veliki iznos.

Prema prognozama istraživačke kompanije IHS, kupovina unutar aplikacija bi u 2012 godini trebala da generiše 5.6 milijardi dolara prihoda, što je itekako veliki rast u odnosu na 970 miliona dolara iz prošle godine. To znači da će u ovoj godini kupovina unutar aplikacija činiti 64 odsto od ukupnog prihoda koje aplikacije ostvare.

Takođe, prema nekim poslednjim izveštajima, samo 2 posto Android aplikacija koristi model kupovine unutar aplikacija, što znači da ovo tržište ima ogroman potencijal. Treba reći da se ovaj model pokazao uspešnim, 72 odsto prihoda prihoda iOS aplikacije na App Store ostvarile su upravo od kupovine unutar aplikacija.

Pored modela kupovine unutar aplikacija, zaraditi se može sa modelom prodaje i Leads. Kod ovog modela kompanije zarađuju jer korisnici klikaju na kupone ili kupuju stvari na mobilnom sajtu ili aplikaciji. Generisanje Leads-a često se uparuje sa opcijom virtuelne valute i nagrađivanjem igrača koji preuzmu novu aplikaciju preko affiliate linka.

Mobilno oglašavanje sada čini 29 odsto mobilnog prihoda, ovaj procenat je mogao biti daleko veći da su oglašivači brže i bolje reagovali na ovo brzorastuće tržište. Svi stručnjaci se saglasni da tržište mobilnog oglašavanje ima izuzetan potencijal. Trenutni problem kod mobilnog oglašavanja je taj što su oglašivači zabrinuti što praćenje oglasa na mobilnim uređajima nije toliko detaljno kao kod Web praćenja.

Mobilno oglašavanje za neke kompanije predstavlja ključni segment, među njima je i Facebook koji već neko vreme na razne načine pokušava da monetarizuje svoju ogromnu bazu korisnika koja pristupa društvenoj mreži sa mobilnih uređaja. Mnogi takođe tvrde da povećanje ekrana u nadolazećem Apple iPhone ustupak zahtevima za dodatni prostor za smeštaj sadržaja i oglasa.

Model pretplate (Subscriptions) najbolje se pokazao za aplikacije koje donose neke nove sadržaje, stručne aplikacije i telekomunikacione aplikacije. Najuspešniji primer modela pretplate omogućava zaradu sa telekom aplikacijama (poput Skype-a). Ključni faktor za uspeh sa ovim modelom je smanjenje troškova za sticanje kupaca i smanje fluktuacije tokom vremena.

Problem monetarizacije mobilnog Web-a i mobilnih aplikacija sigurno će se rešiti u skorije vreme s obzirom da je sve više novca na ovom tržištu. Trenutno vlada mišljenje da je za ozbiljnu zaradu na ovom tržištu potrebna kreativnu kombinacija navedenih načina za monetarizaciju.

Za mnoge koji se pitaju kako instalirati operativni sustav Android na svoje kućno računalo donosimo dvije najjednostavnije metode koje vam omogućuju da doživite Google-ovu mobilnu platformu na vašem desktop računalu.

U ovom članku prikazat ćemo dva načina sa kojima se oponaša cijela platforma.

Prvi od njih je službeni način. Da biste instalirali Android na vaše računalo koristeći ovu metodu, potreban vam je službeni Google-ov emulator.

Android SDK u osnovi je dizajniran za developere. Android SDK developerima omogućuje da testiraju kompatibilnost svojih aplikacija sa platformom.

Međutim, to nikako ne spriječava ostale da ga koriste u svrhu obrazovanja ili čak i malo zabave.

Prije nego što nastavite, potrebno je provjeriti da li sustav zadovoljava sve zahtjeve. SDK je kompatibilan sa sustavom Windows XP (32-bit), Vista (32 – i 64-bitni) i Windows 7 (32 – i 64-bit), kao i Mac i Linux sustavima.

Također, trebat ćete najnoviju verziju JDK (Java Development Kit) koji je potreban za pokretanje emulatora. Dakle, otiđite na Oracle web sajt i preuzmite Java Platform Standard Edition (Java SE). Nakon toga, instalirajte preuzetu aplikaciju.

Nakon toga potrebno je da sa Android developer stranice preuzmete SDK. Otvorite SDK karticu, u lijevom panelu ispod “Android SDK Starter Package” kliknite na “Download”. Tada će vam se otvoriti stranica za preuzimanje Android SDK. Na temelju operativnog sustava na vašem računalo, odaberite pravi paket.

Sada kada ste preuzeli Android SDK i instalirali Java, možemo početi sa procesom emulacije. Iz izbornika Start ili mjesta gdje ste instalirali softver, pokrenite Android SDK Manager aplikaciju. Ovaj alat donosi niz paketa koji se sastoje od različitih korisnosti i različitih verzija platformi. Za potrebe ovoga članka koristit ćemo Android 4.0.3. verziju ali vi slobodno možete izabrati verziju koju želite, među kojima i Honeycomb or Gingerbread.

U folderu Tools vidjet ćete dvije datoteke, čekirajte obje kao i SDK Platform i ARM EABI v7A System Image iz Android 4.0.3. foldera. Nakon toga kliknite na “Install packages” za nastavak procesa.

Na sljedećoj stranici će biti potvrda izabranih datoteke i od vas će biti zatraženo da prihvatite uvjete licence, čekirajte “Accept All” i kliknite na “Install” da biste pokrenuli preuzimanje. Po završetku preuzimanja paketi će se automatski instalirati.

Zatvorite SDK Manager i pokrenite AVD Manager iz izbornika Start ili iz spremljenog direktorija. U ovom koraku ćemo kreirati novi AVD (Android Virtual Device). Kliknite na gumb “New” koje se nalazi na desnoj strani. Otvorit će se novi prozor u kom treba da unesete neko ime a zatim da odaberete ciljanu datoteku, koja je u našem slučaju Android 4.0.3 – API Level 15. Potom unesite veličinu SD kartice (mi ćemo staviti 2GB) a zatim izaberite željenu rezoluciju ili je odaberite iz ugrađenog padajućeg izbornika. Kliknite “Create AVD” za nastavak procesa.

U glavnom prozoru AVD Manager-a pojavit će se AVD koji ste maločas kreirali. Odaberite ga i kliknite na gumb “Start” koje se nalazi na desnoj strani. Na ovaj način pokrenut ćete emulator.

Nemojte se iznenaditi ako za njegovo učitavanje bude potrebno malo vremena, nakon učitavanja možete uživati u Android-u na svom računalu.

Pored oficijelnog načina instaliranja operativnog sustava Android na vaše računalo moramo navesti i drugačiji način koji je još brži i još jednostavniji od oficijelnog. Za razliku od korišćenja Google-ovog SDK emulatora, sa ovim načinom Android se može instalirati izravno na Hard Disk i koristiti kao live CD ili pak simuliran putem Virtual Machine. Za ovaj metod bit će nam potrebni Oracle VirtualBox softver i Android-x86 IOS datoteka.

Nakon što otvorite sajt Android-x86.org, pronađite i kliknite na Android-x86-4.0-RC1 datoteku. Na sljedećoj stranici biće vam ponuđeno da preuzmete Android-x86-4.0-RC datoteku, nakon što je preuzmete, otiđite na Oracle-ov web sajt i preuzmite a potom i instalirajte VirtualBox.

Sada je potrebno podesiti Virtual Machine. Prvo što treba da uradite da biste instalirali Android na vaše računalo jeste da pokrenete VM softver. Odaberite “New” iz gornjeg panela a potom u sljedećem prozoru kliknite na “Next”. Nakon toga, unesite željeno ime a za operacijski sustav odaberite Linux odaberite. Version postavite kao Other Linux i kliknite na “Next”.

Nakon što ste završili, morat ćete kreirati virtualni disk.

• U prvoj stranici odaberite VDI (VirtualBox Disk Image) i kliknite “Next”.
• Dodijelite kapacitet koji želite kroz tekstualni okvir na lijevoj strani ili možete da koristite slider a potom na posljednjoj stranici kliknite na “Create”.

Prije nego što pokrenete emulator, posljednja stvar koju trebate učiniti jeste da Mount-ujete Image. Otvorite izbornik postavki (Settings), izaberite System i čekirajte “Enable absolute pointing device”.

Nakon toga, u Settings odaberite karticu Storage i pod IDE Controller ćete pronaći 2 stavke, jedna sa imenom koje ste izabrali za Virtual Machine i Empty (prazan). Odaberite Empty i u izborniku atributa kliknite na gumb “Setup virtual drive”.

To bi bilo to, sada je vrijeme da pokrenete emulator. Da biste to učinili, jednostavno kliknite na “Start”, prihvatiti sve upite i odaberite “Live CD”.

Iako vam ovo može izgledati zahtjevno, u suštini je vrlo jednostavno. Slijedite ove korake i nećete imati nikakvih problema da uživate u Android-u na vašem računalo. Također, osim ovih dvaju navedenih metoda, možete koristiti i BlueStacks emulator koji omogućuje pokretanje Android aplikacija na Windows računalu.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Iako mnogi oglašivači preispituju svoje investicije u plaćene Facebook oglase, ni brandovi nisu zadovoljni plaćenim oglašavanjem koje Facebook nudi ali nastavljaju da trošiti velike svote novca na svoje Facebook Stranice.

Facebook Stranice su besplatne ali stjecanje fan-ova nije tako da brandovi sve više vode računa o tomu koliko će ih to stjecanje fanova koštati. Za njih svakako da nije dobra vijest da dvije najveće tražilice, Google i Bing, dovode značajno manje “besplatnog” promet na Facebook Stranice.

Kompanije PageLever koja se bavi Facebook analitikom napravila je istraživanje u kom je pratila 500 Facebook Stranica sa najmanje 10.000 fan-ova. Istraživanje je pokazalo da Google manje preporuča (referrals) Facebook Stranica za nevjerojatnih 51% u odnosu na godinu dana ranije. Bing još manje preporuča Facebook Stranice, 59% manje u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, Google kao najveća tražilica u svijetu sada je odgovoran za manje od 5 posto eksternog prometa na Facebook Stranice.

Uzrok za smanjenje dovođenja web prometa na Facebook Stranice još uvijek nije sasvim jasan. Isprva se činilo da je za pad web prometa sa Google-a odgovorno uvođenje značajke Search plus Your World, međutim to nije bio slučaj. Također, sve ideje o tome da Google šalje manje web prometa na Facebooka zbog svojih društvenih inicijativa pada u vodu jer kako onda objasniti pad prometa i sa Bing tražilice.

Ovi nalazi analitičke kompanije PageLever svakako su pomalo obeshrabrujuće na brandove koji imaju svoje stranice na Facebook-u. Facebook sa svojih oko 900 milijuna korisnika izuzetno je veliko i primamljivo tržište za sve aktere. Naravno da brandovi žele da iskoriste taj ogromni broj korisnika najveće društvene mreže za poboljšanje svog poslovanja pa tako možemo razviti i teoriju po kojoj ako dođe do pada organskog prometa sa tražilice, tada bi se povećali troškovi stjecanja Facebook fan-ova.

Nije čudno što Google i Facebook nisu u ljubavi pogotovu nakon što je prošli mjesec, nakon odbijanja Facebook-a da otvori svoju mrežu za Googlebot, osnivač Google-a Sergey Brin izjavio da Facebook i Apple rade protiv otvorenog Internetu.

Naravno, korisnici bi najviše voljeli da su Google i Facebook u slozi a prema posljednjim dešavanjima, jaz između dva giganta sve je dublji. Naime, Facebook je ukinuo podršku za Google Chrome. Facebook sada pored podrške za Internet Explorer i Firefox nudi podršku za Opera. Treba reći da su se skoro pojavile glasine da najveća društvena mreža na svijetu pokušava da kupi kompaniju Opera Software koja stoji iza tražilice Opera i da je to razlog za podršku od strane Facebook-a, ali zašto ukidanje podrške Chrome-u?

Evropsko online tržište raste u svim segmentima. Evropsko tržište online oglašavanja poraslo je za 14,5 odsto u 2011 godini u odnosu na godinu dana ranije, dostigavši tržišnu vrednost od skoro 21 milijardu evra. Rezultati istraživanja koji su objavljeni juče na IAB Evrope Interact konferenciji u Barseloni, pokazuju da se u Evropi na online oglašavanje troši 20 procenata budžeta za oglašavanje. Oglašavanje u Internet pretrazi i video oglašavanje konstantno je u porastu dok mobilno oglašavanje u poslednje vreme beleži ekstremni rast.

Evropska ekonomija je u velikim problemima tako da rast online oglašavanja od 14,5 odsto ne utiče mnogo na stanje ekonomije u EU. Celom Evropsko tržište oglašavanja, izuzev online oglašavanja, u 2011 godini zabeležilo je rast od samo 0,8 odsto u odnosu na 2010 godinu.

Gledajući Evropske zemlje pojedinačno, Rusija je imala najveći rast tržišta, 55,5 odsto u odnosu na 2010 godinu. Pet najvećih tržišta (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija i Holandija) i dalje čine skoro 68 odsto ukupnog Evropskog tržišta online oglašavanja, što je neznatno manji procenat u odnosu na prethodnu godinu.

IAB Europe AdEx Benchmark 2011 uključuje statistiku oglašavanja u online videu za 14 tržišta. Video predstavlja oko 8,2 odsto ukupne vrednosti tržišta online oglašavanja na kom su lideri Švedska, Velika Britanija i Nemačka.

Udeo mobilnog oglašavanje i dalje je veoma mali. U ukupnoj potrošnji za online oglašavanje udeo mobilnog oglašavanja je samo između 1 i 3 odsto, mada treba naglasiti njegovu veliku prosečnu stopu rasta od 45,6 odsto.

Poređenja radi, prihodi od Internet oglašavanje u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su 31,7 milijardu dolara u 2011 godini.

IAB Europe predstavila je i izveštaj o korišćenju Interneta u 28 Evropskih zemalja. Trenutno 65% ili nešto manje od 430 miliona Evropljana koristi Internet služeći se sa četiri vrste uređaja, računar, mobilni telefon, tablet i konzola za igranje. Izveštaj pokazuje da njih 37 odsto pristupa Internetu sa više od jednog uređaja.

Prema nalazima istraživanja IAB Europe, Evropljani u proseku provode 14,8 sati nedeljno na Internetu.

Sajtovi sa vestima posebno su popularni, više od 90% evropskih Internet korisnika će svoju želju za vestima zadovoljiti online. Veoma interesantan podatak je da čak 96 odsto evropskih Internet korisnika pretražuje Internet u cilju online kupovine, dok 87 odsto kupuje online.

IAB Europe navodi da su za potrebe izveštaja o korišćenju Interneta u Evropi korišćeni podaci dobijeni putem online ankete, telefonskih razgovora i direktnih intervjua u kojima je učestvovalo više od 50.000 osoba.

Naučnici su sproveli prvo kliničko istraživanja o korištenju smartphone aplikacija za liječenje depresije. Prema rezultatima ovog istraživanja 73,5 posto depresivnih sudionika koji su koristili aplikaciju pod nazivom Viary, nije se smatralo depresivnim do kraja istraživanja.

Depresija je čest i skup problem u razvijenim zemljama. Između 15 i 17 posto stanovništva pati od depresivnog poremećaja u nekoj fazi svog života. Također, prema nekim očekivanjim do 2030 godine depresija će biti najveći teret ili zdravstveni problem sa najvećim negativnim utjecajem na društvo u smislu financijskog troška i smrtnosti.

U istraživanju koje je trajalo 8 tjedana sudjelovala je 81 osoba. Sudionici su morali biti barem blago depresivni, što znači da je postigao 0-13 na Beck Depression Inventory (BDI-II skali), jednom od najprihvaćenijih mjerila depresije, kako bi mogli biti dio istraživanja. Većina sudionika bila je barem umjereno depresivna (20-28 BDI-II), sa prosječnom ocjenom 25 BDI-II.

Sudionici su bili podijeljeni u 2 skupine. Prva skupina koristila je aplikaciju za promjenu ponašanja Viary, dok je druga skupina koristila lažnu aplikaciju koja nije posebno dizajnirana za liječenje depresije.

Aplikacija Viary potaknula je korisnike na sudjelovanje u oko 100 poznatih ponašanja sa kojima se oslobođa depresija, uz praćenje njihovog napretka. Ova ponašanje su osmišljena kako bi se pomoglo depresivnim osobama da dodaju strukturu svom svakodnevnom životu radeći jednostavne zadatke kao što je ustajanje iz postelje kada se alarm oglasi, kuhanje obroka, te povećanje socijalnih kontakata i sudjelovanje u novim aktivnostima. Srednja vrijednost za grupu koja je koristila aplikaciju Viary bila je 25 BDI-II prije početka tretmana a 13 nakon završetka.

Treba reći i da se 53,1 posto sudionika druge skupine oslobodilo depresije tijekom istraživanja. Zaključak naučnika je da je do poboljšanje u ovoj skupini došlo zahvaljujući dijelom psihologije studenata i činjenice da je skupina potaknuta da koristi lažnu aplikaciju svaki dan. Iako lažna aplikacija nije izravno ciljala depresiju, njeno redovito korištenje pokazalo je poboljšanje općeg mentalnog zdravlja.

Aplikacija Viary kreirana je od strane Švedske startup kompanije Hoa’s Toolshop. Švedski startup dobio je ima po kliničkom psihologu Hoa Ly koji je proveo godinu dana u Tokiju i tada uočio stupanj do kojeg su pametni telefoni integrirani u svakodnevni život u Japanu. On je uočio potencijal smartphone aplikacija u određivanju osobnih vrijednosti ili ciljeva na konkretna ponašanja, drugim riječima da ono što ljudi rade bude u skladu sa onim što govore.

Aplikacija Viary usmjerena je na trenere, terapeute, menadžere ljudskih resursa i druge koji su uključeni u osobni razvoj kako bi im pomogla da prate napredak između sastanaka. Treba reći i da se aplikacija Viary može koristiti i za poticanje i praćenje svih vrsta ponašanja.

Hoa’s Tool Shop osnovan je 2011 godine sa sjedištem u Stockholmu, ima 4 zaposlenika od kojih su 3 psihologa.

Ne ponašaju se svi posetioci na vašem sajtu isto. Web promet na vašem sajtu sastoji se od posetilaca koji imaju različite namere. Neki su došli na vaš sajt radi kupovine vaših proizvoda, neki su došli da traže posao, neki samo istražuju šta ima na sajtu, dok su ostali verovatno zalutali i nemaju nikakvo interesovanje za vaše proizvode. Kako vi možete znati odakle i zašto su došli neki posetioci na vaš sajt?

Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Retargeting)

Većina sajtova i odredišnih stranice na Internetu iste su za sve ove različite vrste posetilaca pa zato vidimo sajtove prepune poziv na akciju tipa “kupi odmah”, “prijavite se za newsletter”, “probajte besplatnu verziju”, “Like nas na Facebook-u”, i ostalo. Ovakvi sajtovi pokušavaju da apeluju na sve vrste posetilaca, ali na kraju obično privuku jako mali broj njih.

Niko ne voli da mu se na ekranu pojavi 5-6 različitih poziva na akciju ali ako bi imali jednu ciljnu grupu posetilaca kojoj bi uputili samo jedan jasan poziv na akciju (zanemarujući ostale posetioce) to bi svakako dalo određenje rezultate. Naravno, mnogo bolja ideja bi bila personalizacija web sajt ili odredišne stranice za sve vrste posetilaca, zamislite da imate jedan poziv na akciju personalizovan za svaki tip posetioca. Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Targeting) omogućava da postigne upravo to.

Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Targeting) odnosi na tehnologije i tehnike sa kojima se povećaju efikasnost vaših kampanja prikupljanjem podataka dobijenih od vaših posetilaca. Sa njim možete da ciljate različite vrste sadržaja, ponuda ili kampanja, za različite posetioce u zavisnosti od njihovog ponašanja i atributa na vašem sajtu ali i izvan vašeg sajta.

Alati za ciljanje ponašanja korisnika

Neki od najpoznatijih alata za ciljanje korisnika su:

• OmnitureSiteCatalyst
• Eloqua
• WebTrends
• Personyze
• Google Website Optimizer

Kako ciljanje ponašanja korisnika radi

Kada neka osoba poseti web sajt, stranice koje pregleda, količinu vremena koju provede na svakoj od stranica, linkove na koje klikne, pretrage koje su napravili, stvari sa kojima su u interakciji, i ostalo, sve te podatke sajtovi mogu da prikupe i sa njima da kreiraju “profil” koji će biti povezan sa pretraživačem tog posetioca. Web sajtovi mogu da koriste ove podatke za kreiranje definisanih segmenata publike na osnovu posetilaca koji imaju slične profile. Kada se posetioci vrate na određeni sajt koristeći isti pretraživač, ti profili se mogu iskoristiti kako bi se posetiocima prikazali oni oglasi za koje su pokazali interesovanje ili nameru za kupnu određenih proizvoda i usluga.

Postoji mnogo faktora koji se mogu iskoristiti za ciljanje publike (Behavioral marketing). Neki od najznačajnijih su:

• Lokacija (grad, država, regija)
• Referal URL (odakle posetilac dolazi?)
• Kampanja (na koji oglas je posetilac kliknuo?)
• Uređaj (iPhone, iPad, Android ili Windows / Linux / Mac)
• Frekventnost poseta (novi posetilac, ili povratnik na sajt? Da li se vraća po 2. ili 5. put?)
• Tražene ključne reči (da li je posetilac stigao na sajt tražeći “letnje popuste” ili “polovne stvari”?)

Postoji još mnogo faktora (uključujući korišćenje podataka kao što su godine, pol, itd.) koje se mogu koristiti za ciljanje.

Tehnike ciljanja ponašanja korisnika mogu se primeniti na bilo koju online imovinu u cilju poboljšanja korisničkog iskustva ili sticanju određene koristi koja se obično ogleda u povećanju stope konverzije ili povećanju potrošnje na svim nivoima.

Navešćemo neke jednostavne primere na osnovu ciljanja ponašanja korisnika:

• Dinamičko umetanje ključne reči za pretragu u naslov ili sadržaj na odredišnoj stranici
• Prikaz posebne ponude u zavisnosti od ključne reči za pretragu ili URL adrese sa koje korisnik dolazi
• Na eCommerce sajtu, pružajući popuste u zavisnosti da li se radi o novom posetiocu ili onom koji se vratio na sajt
• Promovisanje widget-a ako posetilac dolazi sa Facebook-a ili Twitter-a
• Promovisanje drugačijeg skupa proizvoda (ponude) u zavisnosti od doba dana (veče, jutro ili popodne) ili u zavisnosti od toga koji je dan u sedmici

Mogućnosti su beskrajne. Ali, kako da znate koje segmente da ciljate?

Prvi korak u ciljanju ponašanja korisnika jeste pažljivo razmatranje svojih posetilaca. Između ostalog, morate da znate koji tip (profil) posetilaca je najbrojniji na vašim stranicama. Tipičan pristup je korišćenje alata za web analitiku sa kojim bi se vaši posetioci podelili u odgovarajuće diskretne kanale (segmenata). Svaki kanal se analizira a potom se kreira virtuelni profil za svaki od kanala.

Većina platformi identifikuje posetioce dodeljivanjem jedinstvenog ID Cookie svakom posetiocu na sajtu što im omogućava da veoma lako prate posetioce tokom njihovog web putovanja. Na osnovu tog praćenja platforma donosi odluko o tome koji sadržaj treba biti prikazan određenom profilu posetilaca.

Naravno, ovi podaci u ponašanju korisnika mogu da se kombinuju sa poznatim demografskim podacima ili poslednjom kupovinom koju je posetilac obavio kako bi se proizveo veći stepen preceznosti podataka koji se može koristiti za ciljanje.

Merenje i potvrđivanje performansi segmenata i ciljanog sadržaja je takođe veoma važno. Dakle, koristeći neki od alata za culjanje ponašanja korisnika potrebno je napraviti A/B testove na specifičnim segmentima kako bi se odgovorilo na pitanja kao što su:

• Da li je prilagođavanje ključnih stranica na lokalne jezike za naše posetioce iz Njemačke, Kine i drugih zemalja povećalo konverziju i prodaju?
• Da li se mogu preporučiti određeni planovi u zavisnosti od toga koje su ključne reči posetioci koristili u pretrazi?
• Da li ima smisla od određenih funkcija na početnoj stranici učiniti prioritete u zavisnosti od toga da li korisnici dolaze sa LinkedIn, Facebook-a ili Twitter-a?

Prelazak sa A/B testiranja za određene segmente do trajnog ciljanja ponašanja korisnika veoma je jednostavno. Potrebno je samo klonirati A/B test i podesiti ciljanje za varijacije.

Nadamo se da će vas ovaj članak uveriti koliko može biti korisno ciljanje ponašanja korisnika.

Imate li vi iskustvo sa ciljanjem ponašanja korisnika, smatrate li ga korisnim?

Sigurnosni istraživači nedavno su otkrili jedan od najsloženijih malware-a do sada. Malware poznat pod nazivom Flame ali i kao SkyWiper i Viper, odgovoran je za inficiranje velikog broja računala diljem Bliskog Istoka i Europe.

Ono što Flame malware čini tako neobičnim jeste njegova veličina. Naime, on je mnogo veći od svih dosada otkrivenih zlonamjernih virusa. Na primjer, virus Stuxnet, koji je prije nekoliko godina bio usmjeren na Iranska postrojenja za obogaćivanja uranijumom, težio je samo 500 kilobajta.

Kada se u potpunosti instaliran (sa svim svojim komponentama), veličina Flame malware-a je nevjerojatnih 20MB. Treba reći da on koristi i SQLite bazu podataka i dinamički generirani Kod pisan u programskom jeziku Lua. Programski jezik Lua prvenstveno koriste developeri igara za kreiranje aplikacija koje će raditi i na iOS i Android platformi. Programski jezik Lua slična je C ++, ali je lakši za ažuriranje i komuniciranje. Na osnovu ovoga eksperti zaključuju da se radi o malware-u iza kojeg mora da stoji veliki tim visoko kvalificiranih programskih inženjera.

Flame je u suštini spyware koji ima najmanje 20 dostupnih modula koji mu daju neke vrlo napredne mogućnosti špijuniranja. Jedan od modula omogućuju preuzimanje kontrole nad audiom i videom zaraženog računara tako da kreatori ovog malware-a mogu da prate ne samo razgovore preko Skype-a i sličnih programa već i razgovore u prostoriji u kojoj se zaraženi računar nalazi i to u realnom vremenu. Tu je i modul koji pretražuje obližnje Bluetooth uređaje i sa njih kopira imena i telefonske brojeve pohranjene u kontakt listama.Interesantan je i modul koji prati aktivnost računara praveći screenshot svakih 15 do 60 sekundi, ovisno o tome koja je aplikacija u uporabi, a potom koristi SSL zaštićenu vezu za slanje slike. Flame spyware također vrši monitoring prometa na lokalnoj mreži i skuplja korisnička imena, lozinke i druge osjetljive podatke koji napadači mogu iskoristiti za daljnje praćenje njihovih ciljeva. Flame napada Windows XP, Windows Vista i Windows 7 računala.

Flame je otkriven prije nekoliko tjedana, u razdoblju nakon izvješća da je malware poznat kao “Wiper” upotrijebljen za uništavanje podataka koji pripadaju Iranskom Ministarstvu Nafte. Kompanija Kaspersky u ponedeljak je izjavila da ima dokaze da je Flame aktivan najmanje dvije godine dok su istraživaći Mađarske kompanije CrySyS Lab izvjestili da je malware SkyWiper aktivan najmanje pet godina.

Na slici iznad se mogu vidjeti zemlje koje su najviše inficirane sa malware Flame (Kaspersky LabIran je potvrdio postojanje ovog novog i vrlo kompleksnog malware-a usmjerenog na zemlje Bliskog Istoka. Iran navodi da je uspjeo da stvorio antivirus alat koji može da otkrije i ukloni Flame.

Treba reći i da su Ujedinjene Nacije danas poslale upozorenje državama članicama na postojanju Flame malwera nudeći im pomoć oko obezbjeđivanja podataka.

Društvene mreže kao što su Facebook, Twitter i Pinterest postale su dio našeg našeg digitalnog života, i baš kao što su to uradili sa email-om i drugim popularnim digitalnim tehnologijama, spameri žele i njih da iskoriste.

E-mail je bio format koji su spameri koristili za promociju beznačajnih dijeta,sredstva za seksualnu stimulaciju, i ostale stvari na kojima su dobro zarađivali. Ugrađivanjem mnogo boljih filtera, ogroman broj neželjene pošte proteran je iz inbox-a korisnika. Naravno da spameri nisu odustali, sada su se okrenuli društvenim medijima koji su bar za sada loše opremljeni da bi mogli da se suoče sa njima.

Socijalna spam može da bude mnogo efikasniji nego e-mail spam. Prema nekim izveštajima, spameri su kreirali čak 40 odsto računa na društveno-medijskim sajtovima. Trenutno je oko 8 procenata poslatih poruka preko društvenih stranica spam, što je oko dva puta više nego pre šest meseci. Spameri koriste funkcionalnost za deljenje na društvenim sajtovima kako bi raširili svoje poruke. Ako kliknete na neki spamerski link na Facebook-u, od vas će biti zatraženo da "Like" ili "Share" Facebook stranicu, ili da omogućite da aplikacija dobiju pristup vašem profilu.

Facebook i Twitter su bili primorani da angažuju stručnjake za bezbednost kako bi suzbili ovu salvu spama koja se pojavila na društvenim medijima.

Mi smo do sada potrošili na desetine miliona dolara na sistem koji će štititi našu mrežu od spama a tome treba dodati i nekoliko stotina stalno zaposlenih koji se brinu o integritetu naših stranica,

izjavio je portparol Facebook-a Frederic Wolens.

U januaru ove godine, društvena mreža Facebook tužila je oglasnu mrežu AdScend Media, optužujući je za slanje neželjenih poruka (Spam) Facebook korisnicima. Najmanje 280.214 korisnika prevareno je sa ovim spamom koji stručnjaci nazivaju “likejacking”. Početkom ovog meseca, kompanija AdScend se nagodila sa Američkim državnim organima oko povlačenja ove tužbe plaćanjem kazne od 100.000 dolara (iako je zaradila oko 20 miliona dolara) te obećanjem da će prestati sa slanjem spam poruka na Facebook.

Prošlog meseca Twitter je tužio Skootle, JL4 Web Solutions i još pet lica, tvrdeći da su oni odgovorni za nepoželjne poruke zbog kojih su neki korisnici odlučili da ugase svoje račune. U tužbi Twitter navodi da je potrošio nešto više od 700.000 dolara za borbu protiv spam napada za koje su odgovorni optuženi.

Sve u svemu, budite oprezni jer proterivanjem iz e-maila spameri su se odlučili za invaziju na Facebook, Twitter, Pinterest i ostale društvene mreže.